U novom stoleću Biblioteka se kroz likovne programe, izložbe i izdavačku delatnost postepeno oblikovala kao akademsko i kulturno središte u kojem se različite stvaralačke prakse i znanja povezuju i prožimaju. Premda je izdavačka praksa postojala i ranije, ona nije bila formalizovana u današnjem obliku. Iz prepleta kulturne i naučne produkcije proisteklo je savremeno lice Biblioteke.
Izdavačka delatnost
U Univerzitetskoj biblioteci u Beogradu izdavačka delatnost predstavlja jedan od bitnih segmenata rada. Od prvih bibliografija i kataloga, sa informativnom funkcijom, do savremenih naučnih monografija, zbornika, priručnika, izložbenih kataloga, elektronskih publikacija i digitalnih resursa, kao i časopisa iz oblasti humanističkih i bibliotečko-informacionih nauka, ona je prerasla u značajnu i prepoznatljivu delatnost u savremenom informacionom okruženju.
U prvoj četvrtini 21. veka izdavačka aktivnost je sistematski unapređena i razvrstana u nekoliko celina: monografska izdanja (autorske, naučne i stručne monografije), tematske zbornike, izložbene kataloge i časopise. Od 2013. godine pokrenute su nove edicije sa jasnim vizuelnim identitetom i ciljem razvoja naučne misli i popularizacije znanja. Posebno se izdvaja edicija „Homilije“, sa naučnim i stručnim monografijama i priređenim doktorskim tezama iz nauke o književnosti, kao i podedicija „Biblio“, posvećena bibliotečko-informacionoj oblasti. U okviru edicija „Kanon“ i „Karnegi“ objavljeni su pesnički prevodi i antologija srpske ratne priče.
Značajan segment čine i naučno-dokumentarna izdanja posvećena analizi i kontekstualizaciji bibliotečke i arhivske građe, protoku i vrednovanju naučnih informacija, kao i obradi arhivskih zbirki i prepiske. Posebno mesto zauzima edicija „Knjigohranilište Univerziteta u Beogradu“, pokrenuta 2021. godine kao dugoročni projekat povodom stogodišnjice Biblioteke (1926–2026).
Časopisi kao redovan oblik objavljivanja novih istraživanja i kritičkih prikaza, povezuju autore i čitaoce kroz kontinuiranu stručnu i naučnu komunikaciju. U našoj kući, savremene tokove u bibliotečkoj i lingvističkoj praksi pratimo u časopisima Infoteka i Novorečje.
Ugled Biblioteke kao izdavača potvrđen je nagradama za izdavački poduhvat osvojenim na Sajmovima knjiga u Beogradu, Novom Sadu i Banjaluci. Reč je o priznanjima koja govore o uspešnom spajanju naučne relevantnosti, kulturne vrednosti i vizuelne estetike publikacija. Radi podsticanja rada u nauci i kulturi i radi prikazivanja rezultata izdavaštva, Univerzitetska biblioteka u Beogradu svoje publikacije razmenjuje ili ustupa bez naknade.
Kulturni programi
Tokom 2007. godine, sredstvima kompanije US Steel, rekonstruisane su prostorije na prvom spratu Biblioteke. Glavni hol na prvom sprat, dobio je novu funkciju i usvojen je koncept transformacije ovog prostora u galeriju, čime je osnovan Umetnički centar UBSM, otvoren 2008. godine. Galerija je bila prvenstveno namenjena mladim umetnicima, studentima i tek diplomiranim autorima koji traže svoj umetnički izraz. Izložbe su bile koncipirane kao vizuelni dijalozi između umetnika. Povremeno su izlagali i afirmisani umetnici čiji rad ima referentnu vrednost u istoriji umetnosti, a čime se naglašavao kontinuitet i međugeneracijska povezanost u umetničkom mišljenju. Program je bio usmeren na prakse koje se koncepcijski oslanjaju na tzv. „drugu liniju“ umetnosti, u smislu koji definiše Jerko Denegri. To je kontinuitet onih umetničkih pojava i vrednosti koje su zastupali zenitisti, Grupa „Gorgona“, konceptualni umetnici sedamdesetih itd. Uprkos skromnim finansijskim sredstvima, Galerija je uspešno funkcionisala zahvaljujući entuzijazmu organi97zatora i umetnika, i ubrzo stekla ugled na likovnoj sceni.
Nakon 2012. godine koncepcija Galerije se razvija kroz blisku vezu umetničkih programa i akademskog okruženja. Bibliotečki fond, katalozi i arhivska građa ne predstavljaju samo referentni resurs, već se koriste za koncipiranje izložbenih i pratećih programa. Izložbeni programi i radionice realizuju se na prepletu umetnosti, prirodnih i društvenih nauka, dizajna i tehnologije, putem istraživačkih i eksperimentalnih formata. Ilustrativan primer predstavlja godišnja izložba „Kamen u arhitekturi i umetnosti“, posvećena kamenu kao umetničkom i gradivnom materijaluna preseku arhitekture, geologije i građevinarstva. Izlagalo je više od sedamdeset umetnika, uz prateća predavanja profesora Rudarsko-geološkog fakulteta. Organizacija je realizovana u saradnji sa Udruženjem Kamena kolonija, čiji je osnivač geolog Zoran Đajić, dok su selekciju radova činili profesori Univerziteta umetnosti. Saradnja sa fakultetima Univerziteta u Beogradu omogućila je povezivanje umetničke prakse i nastave. Projekti sa Šumarskim fakultetom povezivali su umetničko mišljenje sa geometrijom, grafikom i prostornim promišljanjem.