Odeljenje za nabavku bibliotečkog materijala
Odeljenje nabavke ima ključnu ulogu u razvoju fonda Univerzitetske biblioteke i u obezbeđivanju naučnih i stručnih izvora za potrebe akademske zajednice. Zahvaljujući dugogodišnjoj nabavnoj politici, razmeni sa domaćim i stranim institucijama, poklonima i saradnji sa darodavcima, fond Biblioteke izgrađen je kao jedna od najznačajnijih akademskih kolekcija u Srbiji.
Od osnivanja 1950. godine, Odeljenje nabavke prati izdavačku produkciju, koordiniše razmenu publikacija i upravlja poklonima. Poseban značaj ima saradnja sa partnerskim bibliotekama u zemlji i inostranstvu, kao i uključivanje Biblioteke u sistem obaveznog akademskog primerka i otkupa publikacija. Značajan deo fonda formiran je zahvaljujući poklonima istaknutih naučnika, profesora i kulturnih poslenika, kao i preuzimanjem vrednih privatnih biblioteka.
Odeljenje aktivno učestvuje u međunarodnoj razmeni sa univerzitetskim i nacionalnim bibliotekama širom sveta, uključujući eminentne institucije kao što su Kongresna biblioteka u Vašingtonu, Austrijska nacionalna biblioteka i vodeće biblioteke Ruske Federacije. Na taj način korisnicima se obezbeđuje pristup aktuelnoj i relevantnoj naučnoj literaturi.
Posebnu vrednost fonda čine brojni legati i privatne biblioteke istaknutih naučnika, koji su svoje kolekcije poverili Biblioteci na čuvanje. Svoju misiju približavanja građe korisnicima Odeljenje ostvaruje kroz redovne izložbe novih knjiga, predstavljanje značajnih poklona iz inostranih institucija, kao i promocije izdanja univerzitetskih profesora i dugogodišnjih darodavaca.
Pored prikupljanja građe, Odeljenje pokazuje visoku profesionalnu odgovornost i solidarnost distribuirajući viškove publikacija katedarskim, narodnim i specijalnim bibliotekama širom zemlje. Svojim radom Odeljenje nabavke ne samo da zadovoljava tekuće potrebe akademske zajednice, već gradi profilisanu i trajnu kolekciju koja predstavlja značajno naučno i kulturno nasleđe za buduće generacije.
Odeljenje za obradu bibliotečkog materijala
Odeljenje za obradu bibliotečkog materijala jedno je od najstarijih i najznačajnijih odeljenja Univerzitetske biblioteke. Osnovano je 1926. godine kao Odeljenje za obradu knjiga, a tokom decenija razvijalo se u skladu sa stručnim standardima, tehnološkim inovacijama i potrebama korisnika.
Danas Odeljenje obavlja katalogizaciju, klasifikaciju i predmetnu obradu domaćih i stranih publikacija, vodi elektronski katalog Biblioteke, normativne datoteke i bibliografske baze podataka naučnih radnika Univerziteta u Beogradu. U njegovom sastavu funkcioniše i Centar za razvoj kataloške obrade, koji se bavi standardizacijom, automatizacijom katalogizacije i saradnjom u okviru mreže visokoškolskih biblioteka.
Tokom poslednjih decenija rad Odeljenja značajno je proširen – od tradicionalne katalogizacije monografskih publikacija do obrade digitalnih objekata, izrade normativnih zapisa, vođenja bibliografija istraživača i rada na informacionim sistemima kao što su COBISS.SR, E-CRIS.SR, PHAIDRA i eNauka.
Posebno značajan segment rada predstavlja retrospektivna katalogizacija fonda Univerzitetske biblioteke, obrada legata i posebnih biblioteka, kao i katalogizacija doktorskih disertacija i digitalnih dokumenata. Bibliotekari Odeljenja aktivno učestvuju u razvoju normativne baze CONOR.SR, izradi Srpskog UDK onlajn sistema i unapređenju standarda katalogizacije u Srbiji.
Pored stručnog rada, Odeljenje ima važnu obrazovnu i razvojnu ulogu. Zaposleni učestvuju u edukaciji bibliotekara, studenata i istraživača, drže akreditovane kurseve i seminare, učestvuju u domaćim i međunarodnim projektima i aktivno doprinose stručnoj i naučnoj produkciji kroz konferencije, publikacije i saradnju sa profesionalnim organizacijama.
Razvoj Odeljenja za obradu bibliotečkog materijala pokazuje transformaciju bibliotečke delatnosti u 21. veku — od klasične katalogizacije ka upravljanju digitalnim resursima, metapodacima i savremenim informacionim sistemima, uz očuvanje visokih profesionalnih standarda i podršku naučnoj i akademskoj zajednici.
Odeljenje za obradu bibliotečkog materijala obavlja katalogizaciju i klasifikaciju domaćih i stranih publikacija, vodi elektronski katalog, normativne datoteke i bibliografske baze podataka, izrađuje tematske i retrospektivne bibliografije i pruža metodsku podršku korisnicima i bibliotekarima u mreži univerzitetskih i visokoškolskih ustanova. U okviru Odeljenja deluje Centar za razvoj kataloške obrade, koji podržava standardizaciju i automatizaciju katalogizacije i saradnju sa nadležnim centrima za razvoj bibliotečkog sistema i digitalizaciju. Tokom svog veka postojanja, Odeljenje je značajno unapređivalo rad primenom savremenih standarda, tehnologija i prilagođavanjem potrebama korisnika.
Odeljenje fondova – monografskih i serijskih publikacija i posebne biblioteke za narodnu književnost
Odeljenje čine Odeljenje za čuvanje i korišćenje bibliotečkog materijala, Služba za serijske publikacije i Služba posebne biblioteke za narodnu književnost.
Odeljenje za čuvanje i korišćenje bibliotečkog materijala
Odeljenje za čuvanje i korišćenje bibliotečkog materijala obuhvata osnovni i posebne fondove Biblioteke i stara se o smeštaju, zaštiti, pozajmici i korišćenju bibliotečke građe. U njegovoj nadležnosti su monografske i serijske publikacije, doktorske disertacije, referensne zbirke, neknjižna građa i elektronski izvori, koji su korisnicima dostupni u čitaonicama ili za korišćenje van Biblioteke, u skladu sa vrstom i statusom građe.
Posebnu vrednost rada Odeljenja predstavlja neposredan kontakt sa korisnicima – studentima, istraživačima, profesorima i drugim članovima akademske zajednice. Kroz poslove upisa, pozajmice, rada u čitaonicama i pružanja informacija o fondu, zaposleni nastoje da korisnicima obezbede stručnu, efikasnu i predusretljivu podršku.
Odeljenje vodi brigu o optimalnom smeštaju i zaštiti fonda, redovno sprovodi kontrolu i reviziju građe, kao i mere zaštite i obnove publikacija. Čitaonički prostori su tokom godina proširivani i modernizovani, a korisnicima su omogućene nove usluge i veći broj mesta za rad i učenje.
Univerzitetska biblioteka je 2003. godine prva u sistemu COBISS.SR uvela automatizovanu pozajmicu, čime je značajno unapređeno poslovanje Odeljenja. Razvojem servisa „Moja biblioteka“ i primenom sistema COBISS3 i COBISS Lib omogućeno je onlajn naručivanje, rezervacija i praćenje statusa publikacija, kao i personalizovan pristup bibliotečkim uslugama.
Pored rada sa korisnicima, zaposleni aktivno učestvuju u katalogizaciji, retrospektivnoj obradi fonda, digitalizaciji i radu na repozitorijumima i normativnim bazama podataka. Odeljenje sarađuje sa drugim organizacionim jedinicama Biblioteke, učestvuje u izložbama, projektima, stručnoj edukaciji i programima podrške studentima i istraživačima.
Posebna pažnja posvećuje se stalnom stručnom usavršavanju zaposlenih, razvoju bibliotečkih usluga i očuvanju kvalitetnog odnosa sa korisnicima, što Odeljenje čini jednim od ključnih oslonaca rada Univerzitetske biblioteke.
Služba za serijske publikacije
Služba za serijske publikacije nastavlja tradiciju nekadašnjeg Odeljenja periodike, koje je od osnivanja Univerzitetske biblioteke bilo zaduženo za nabavku, obradu i korišćenje serijskih publikacija. Danas deluje u okviru Odeljenja fondova, ali je zadržala sve ključne bibliotečke funkcije – od nabavke i obrade do smeštaja i obezbeđivanja uslova za korišćenje periodike.
Fond serijskih publikacija obuhvata više od 8.500 naslova časopisa, novina, biltena, zbornika i drugih periodičnih izdanja iz različitih naučnih i stručnih oblasti. Posebnu vrednost predstavljaju retki i jedinstveni naslovi iz 19. i 20. veka, kao i pojedina izdanja koja se, prema podacima u uzajamnoj bazi, čuvaju isključivo u Univerzitetskoj biblioteci.
Biblioteka poseduje jednu od najbogatijih zbirki stare periodike u Srbiji. Deo fonda nabavljen je još dvadesetih godina 20. veka kao ratna reparacija za biblioteke stradale u Prvom svetskom ratu, a tokom decenija zbirka je sistematski dopunjavana kupovinom, razmenom, poklonima i akademskim obaveznim primerkom.
Od 2015. godine započeta je sistematska digitalizacija novinske građe, čime je formirana prva pretraživa digitalna novinska kolekcija. U okviru projekta „Evropske novine“ digitalizovano je oko 400.000 stranica novina na srpskom jeziku objavljenih pre 1945. godine, što je značajno doprinelo očuvanju i dostupnosti ove vredne građe.
U Službi se obavljaju poslovi nabavke, evidentiranja, inventarisanja, fizičke i elektronske obrade serijskih publikacija u sistemu COBISS.SR, kao i kontrola, povez i zaštita fonda. Zbog specifičnosti i vrednosti građe, serijske publikacije koriste se isključivo u čitaonici periodike, gde korisnici dobijaju i stručnu pomoć u pretraživanju fondova i kataloga.
Kontinuirana elektronska obrada, ažuriranje bibliografskih podataka i digitalizacija omogućavaju da fond periodike ostane važan izvor za naučnoistraživački rad i proučavanje kulturne i društvene istorije. Služba za serijske publikacije tako uspešno povezuje bibliotečku tradiciju sa savremenim informacionim sistemima i potrebama današnjih korisnika.
Služba posebne biblioteke za narodnu književnost
Odeljenje za narodnu književnost: Legat Vojislava Jovanovića Maramboa
Odeljenje za narodnu književnost smešteno je u nekadašnjoj porodičnoj kući Vojislava Jovanovića Maramboa (1884–1968) u Birčaninovoj ulici 24 u Beogradu. Jovanović je svoju biblioteku i arhivsku građu testamentom zaveštao Univerzitetskoj biblioteci, koja je 1979. godine postala njen zvanični vlasnik i formirala Dom Vojislava Jovanovića – Odeljenje za narodnu književnost. Odeljenje je svečano otvoreno 1988. godine, a danas predstavlja jedinstven legat posvećen proučavanju narodne književnosti i folkloristike.
Fond Legata obuhvata monografske i serijske publikacije iz oblasti narodne književnosti, etnologije, etnografije i srodnih naučnih disciplina. Posebnu vrednost predstavlja bogata zbirka srpske i slovenske narodne književnosti, kao i prevodi i tematske periodične publikacije. Knjižni fond je u potpunosti inventarisan i stručno obrađen, a od 2008. godine integrisan je u COBISS sistem, čime je omogućena njegova dostupnost istraživačima.
Pored bibliotečkog fonda, Legat čuva i značajnu arhivsku građu – lična dokumenta, prepisku, rukopise i radne materijale Vojislava Jovanovića, koji svedoče o njegovom naučnom i javnom delovanju, kao i o recepciji srpske narodne književnosti u evropskom kontekstu. Građa je sistematizovana prema arhivističkim principima i predstavlja važan izvor za dalja istraživanja.
Poseban značaj ima i spomen-soba sa originalnim nameštajem i ličnim predmetima darodavca, koja čuva autentičnu atmosferu njegovog života i rada. U okviru Odeljenja organizuju se naučni i stručni skupovi, istraživački rad, kao i kulturni programi – književni susreti, izložbe i učešće u manifestacijama kao što je Noć muzeja.
Deo fonda je digitalizovan i dostupan putem digitalnih kolekcija i virtuelnih izložbi, čime se značaj Legata dodatno afirmiše u savremenom naučnom i kulturnom prostoru. Univerzitetska biblioteka kontinuirano radi na očuvanju i obnovi objekta, obezbeđujući uslove za korišćenje građe i u vreme rekonstrukcije.
Odeljenje za narodnu književnost predstavlja jedinstven spoj bibliotečke, arhivske i kulturne delatnosti, a Legat Vojislava Jovanovića Maramboa ostaje važan centar za proučavanje narodne književnosti i kulturne baštine.
Odeljenje retkosti
Odeljenje retkosti čuva rukopisnu, staru i retku štampanu građu od nacionalnog i kulturnog značaja. Kao „Trezor“ Biblioteke, odeljenje istovremeno neguje zaštitu dragocene baštine i razvija savremene oblike bibliotečko-informacionog rada, posebno u oblasti digitalizacije i elektronske obrade.
Temelj zbirke postavljen je 1926. godine darom mitropolita skopskog Josifa Cvijovića, nakon čega je fond kontinuirano obogaćivan poklonima i nabavkom vredne građe. Danas Odeljenje čuva rukopise, stare i retke knjige, periodiku, arhivsku i neknjižnu građu nastalu do 1867. godine, kao i kasnija izdanja od posebnog značaja. U fondu se nalaze i pisma, dokumenti, fotografije, plakati i druga arhivska građa, među kojima su i svedočanstva istaknutih ličnosti srpske kulture i nauke.
Posebnu vrednost predstavljaju jedinstvene zbirke, poput biblioteke Miroslava Premrua, kao i pojedinačna pisma i rukopisi autora poput Vuka Karadžića, Laze Kostića, Isidore Sekulić i mnogih drugih. Najstarije pismo u fondu datira iz 1696. godine, što dodatno svedoči o istorijskoj dubini i značaju zbirke.
Fond je sistematski obrađen i evidentiran u COBISS i CONOR sistemu, a redovno se sprovode revizije i mere konzervacije i zaštite. Digitalizacijom je omogućena veća dostupnost, pa su u okviru digitalnih kolekcija dostupni orijentalni i ćirilski rukopisi, kao i izbor iz stare i retke knjige.
Odeljenje aktivno razvija izložbenu, izdavačku i istraživačku delatnost, organizuje tematske postavke i učestvuje u nacionalnim i međunarodnim projektima. Posebno mesto zauzimaju izložbe posvećene istoriji knjige, kulturnim dobrotvorima i cenzuri, kao i saradnja sa drugim kulturnim institucijama u zemlji i inostranstvu.
U okviru Odeljenja nalazi se i Spomen-soba Isidore Sekulić, sa originalnim nameštajem, ličnim predmetima i bibliotekom, koja je dostupna posetiocima uz najavu i predstavlja važan memorijalni prostor srpske kulture.
Odeljenje retkosti predstavlja jedinstven spoj zaštite kulturne baštine, naučnog istraživanja i savremene digitalne dostupnosti, kao živu vezu između prošlosti i budućnosti bibliotečke tradicije.
Centar za konzervaciju i restauraciju
Centar za konzervaciju i restauraciju Univerzitetske biblioteke razvija se kao stručna jedinica posvećena preventivnoj zaštiti, očuvanju i obnovi bibliotečke i arhivske građe, umetničkih dela i originalnog bibliotečkog nameštaja. Njegovo osnivanje i razvoj proistekli su iz dugogodišnje potrebe da se sistematski odgovori na izazove propadanja fondova izloženih različitim fizičkim, hemijskim i biološkim uticajima, kao i na nedostatak specijalizovanih kapaciteta u ovoj oblasti.
Prvi značajni koraci ka organizovanoj konzervatorskoj praksi učinjeni su adaptacijom prostora u suterenu Biblioteke nakon 1987. godine, kada je formirana knjigoveznica. Tokom vremena, uz smanjenje broja stručnih knjigovezaca, sve više je izražena potreba za formiranjem savremenog centra koji bi objedinio knjigovezačke, konzervatorske i restauratorske aktivnosti.
Zahvaljujući projektnim sredstvima i podršci osnivača, 2015. godine započeti su sistematski radovi na konzervaciji i restauraciji umetničkih slika iz bibliotečkih legata, kao i druge vredne građe. Adaptacijom prostora nekadašnjeg domarskog stana i njegovim opremanjem savremenom laboratorijskom opremom, Centar je 2018. godine počeo sa punim radom. Prostor je opremljen specijalizovanim uređajima za konzervaciju, kontrolu mikroklime i laboratorijska istraživanja, a sistemi za praćenje uslova uvedeni su i u depoima i čitaoničkim prostorima Biblioteke.
Centar sprovodi konzervaciju i restauraciju umetničkih slika, arhivske građe i unikatnog nameštaja, uključujući i vredna dela iz legata darodavaca. Poseban značaj imaju projekti sanacije i obnove enterijera ulaznog hola Biblioteke, kao i restauracija originalnog mobilijara iz 1926. godine i drugih istorijski vrednih elemenata.
U okviru preventivne zaštite primenjuju se savremene metode, uključujući i anoksijski tretman „Nitrex“ sistemom, čime se obezbeđuje dugoročna stabilnost i očuvanje osetljive građe. Rad Centra obuhvata i sanaciju vlage, zamenu instalacija i unapređenje uslova čuvanja fondova u skladu sa najvišim stručnim standardima.
Danas u Centru radi jedan konzervator-restaurator, uz povremeno angažovanje stručnjaka iz drugih institucija i nezavisnih saradnika. Na taj način obezbeđuje se kontinuitet u realizaciji složenih projekata zaštite kulturne baštine, kao i dalji razvoj savremene konzervatorske prakse u okviru Biblioteke
Odeljenje za naučne informacije i edukaciju
Odeljenje za naučne informacije i edukaciju tokom proteklih dvadeset pet godina razvijalo se u skladu sa transformacijama informacionog okruženja i potrebama savremene akademske zajednice. Od tradicionalnih referalnih usluga postepeno je preraslo u savremeni centar za podršku istraživačkom procesu, naučnoj komunikaciji i evaluaciji naučnih rezultata.
Danas Odeljenje pruža stručne pretrage naučnih baza podataka, tematske preglede literature i citatne analize, kao i izradu zvaničnih izveštaja o naučnoj produkciji. Ovi servisi predstavljaju značajnu podršku istraživačima, nastavnicima i doktorantima u procesima naučnog rada, napredovanja u zvanja i vrednovanja rezultata istraživanja.
Centralno mesto u delatnosti zauzima evaluacija naučnog rada kroz citatnu analizu, zasnovanu na vodećim međunarodnim bazama kao što su Web of Science i Scopus, uz korišćenje dodatnih alata za praćenje naučne vidljivosti. Na osnovu ovih izvora izrađuju se izveštaji o citiranosti i bibliometrijskim pokazateljima (h-indeks, g-indeks i dr.), koji se koriste u akademskim i naučnim postupcima.
Odeljenje ima ulogu referentnog centra za naučne informacije u nacionalnom sistemu, u saradnji sa relevantnim institucijama i akademskim bibliotekama, i doprinosi unapređenju međunarodne vidljivosti naučne produkcije.
Edukativna delatnost obuhvata obuke i radionice za studente, istraživače i bibliotekare, usmerene na korišćenje naučnih baza podataka, citatnih indeksa i digitalnih alata, kao i na razvoj informacione pismenosti i principa otvorene nauke. Poseban značaj imaju tematski vodiči i kontinuirane konsultacije koje omogućavaju efikasnije korišćenje naučnih izvora.
Odeljenje aktivno učestvuje u razvoju KoBSON, koji omogućava pristup velikom broju elektronskih naučnih publikacija i baza podataka i predstavlja ključnu infrastrukturu za istraživački rad u Srbiji.
Istraživačka delatnost zaposlenih obuhvata oblasti bibliometrije, informacione pismenosti i naučne komunikacije, sa posebnim fokusom na primenu savremenih digitalnih tehnologija i alata zasnovanih na veštačkoj inteligenciji.
Kroz integraciju informacionih servisa, edukacije i istraživačke podrške, Odeljenje za naučne informacije i edukaciju predstavlja jedan od ključnih oslonaca moderne naučne komunikacije i razvoja akademskog okruženja.
Odeljenja za kataloške informacije, referalnu delatnost, međubibliotečku pozajmicu i snabdevanje naučnim dokumentima
Odeljenje pruža korisnicima informacije o fondovima Univerzitetske biblioteke i drugih biblioteka, uz upućivanje na klasične i elektronske referalne izvore, digitalne biblioteke i naučne baze podataka. Sa razvojem digitalnih izvora posle 2000. godine, delatnost se značajno proširila na edukaciju korisnika i podršku u korišćenju komercijalnih i otvorenih izvora naučnih informacija, uz stalno zadržavanje veze sa tradicionalnim bibliotečkim fondovima.
Poseban segment rada čini međubibliotečka pozajmica i snabdevanje naučnim dokumentima, koja omogućava pristup naučnoj građi korisnicima u zemlji i inostranstvu. Ova delatnost je od klasične pozajmice prerasla u savremeni sistem razmene i isporuke dokumenata, obuhvatajući i fizičke i digitalne izvore, kao i servise otvorenog pristupa.
Razvoj informacionih tehnologija doveo je do postepene transformacije ove službe u savremeni model „Resource Sharing“ sistema. Biblioteka je od 2002. godine razvila elektronsku međubibliotečku pozajmicu i saradnju sa međunarodnim servisima kao što su SUBITO, TIB Hannover i British Library Document Supply Centre, čime je omogućen brži i efikasniji pristup naučnim dokumentima.
Danas se posebna pažnja posvećuje otvorenom pristupu, digitalnim repozitorijumima i novim modelima naučne komunikacije. Odeljenje aktivno učestvuje u pronalaženju, posredovanju i isporuci naučnih publikacija, uz edukaciju korisnika o korišćenju elektronskih izvora i naučnih baza podataka.
Kombinacijom tradicionalnih bibliotečkih usluga i savremenih digitalnih sistema, Odeljenje predstavlja važnu sponu između korisnika i globalnog naučnog informacionog prostora, doprinoseći dostupnosti i vidljivosti naučnih resursa.Odeljenje za matičnu delatnost
Prati i analizira stanje, potrebe i uslove rada visokoškolskih biblioteka, prikuplja podatke o njihovom statusu, fondovima, prostoru, opremi i kadrovima, te predlaže mere za unapređenje. Pruža stručnu podršku kroz konsultacije, seminare i obuke bibliotečkih radnika za uzajamnu katalogizaciju i korišćenje baza podataka i elektronskih izvora. Sarađuje sa relevantnim univerzitetskim i nacionalnim institucijama i obavlja metodski rad sa bibliotekarima i studentima.
Odeljenje za matičnu delatnost
Odeljenje za matičnu delatnost obavlja poslove koordinacije, nadzora i stručne podrške bibliotečkoj mreži visokoškolskih i naučnih biblioteka u Srbiji. Začetak matične delatnosti vezuje se za osnivanje Centralnog kataloga Univerziteta u Beogradu 1930. godine, dok je Univerzitetska biblioteka 1974. godine postala matična ustanova za biblioteke Univerziteta.
Razvojem integrisanih bibliotečko-informacionih sistema i primenom COBISS-a prestala je potreba za klasičnim centralnim katalogom, a matična delatnost je dobila savremeni oblik zasnovan na elektronskoj uzajamnoj katalogizaciji i statističkom praćenju rada biblioteka.
Odeljenje vrši nadzor nad stručnim radom biblioteka na širem području centralne Srbije, uključujući univerzitetske, fakultetske, školske i naučnoistraživačke biblioteke. Nadzor se sprovodi kroz redovne i vanredne stručne posete, uz savetodavnu podršku i predlaganje mera za unapređenje rada biblioteka.
Poseban segment delatnosti obuhvata vođenje Centralnog registra biblioteka, kao i praćenje osnivanja i transformacije biblioteka u skladu sa savremenim obrazovnim i naučnim sistemom. Odeljenje učestvuje i u organizaciji stručnih ispita za bibliotekare, kao i u programima stalnog stručnog usavršavanja.
U okviru matične delatnosti razvijeni su i sistemi za statističko praćenje biblioteka (MBS baza), koji omogućavaju prikupljanje, analizu i izveštavanje o stanju bibliotečke mreže u Srbiji. Savremene digitalne platforme omogućile su prelazak na elektronsko prikupljanje i obradu podataka.
Odeljenje ima i značajnu ulogu u radu Zajednice biblioteka univerziteta u Srbiji, čije je sedište u Univerzitetskoj biblioteci „Svetozar Marković“. Kroz ovu saradnju realizuju se stručni skupovi, izdavačka delatnost i koordinacija razvoja univerzitetskih biblioteka.
Kontinuiranim usavršavanjem zaposlenih i učešćem u stručnim i naučnim aktivnostima, Odeljenje za matičnu delatnost doprinosi unapređenju bibliotečko-informacionog sistema i jačanju profesionalnih standarda u bibliotekarstvu Srbije.
Odeljenje pravnih i opštih poslova
Odeljenje pravnih i opštih poslova obavlja pravne, kadrovske i administrativno-tehničke poslove, uključujući izradu opštih akata, vođenje evidencija zaposlenih i statistika, kao i poslove prijema i ekspedicije pošte. Pruža podršku organima Biblioteke i obavlja administrativne i daktilografske poslove, uz umnožavanje dokumenata za potrebe korisnika i zaposlenih.
Odeljenje ekonomsko-finansijskih poslova
Izrađuje finansijski plan i prati njegovo izvršavanje, prati propise i izvršava utvrđene obaveze; obavlja blagajničke i knjigovodstvene poslove, obračunava lične dohodke; izrađuje periodične obračune i završne račune.