08. mart 2011. godine
Blic
Autor: MILENA MARJANOVIĆ
Rubrika: Kultura
U Umetničkom centru UBSM (Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković“) možete pogledati veoma zanimljivu izložbu Radenka Milaka i Igora Bošnjaka koja nosi prilično neprijemčljiv naziv „Estetizacija politike”, iako je njen sadržaj više nego intrigantan, pogotovo jedan od eksponata – „Čas anatomije”.
Reč je o video radu koji kopira čuvenu Rembrantovu sliku, a umesto likova lekara na čelu sa dr Tulpom, vidimo političare iz regiona na čelu sa Titom. Igor Bošnjak preuzima Rembrantovu sliku „Čas anatomije”, o kojoj treba znati da prikazuje društveni događaj u XVII veku.
Naime, vodeći anatom dr Nikolas Tulp imao je pravo samo na jedno seciranje godišnje i mnogi su plaćali da bi tom času prisustvovali. (Rembrant ju je naslikao u 26. godini toliko precizno da su se mnogi pitali nije li kopirao detalje iz priručnika anatomije.) Bošnjak zatim pravi skok od tri i po veka i u „Času anatomije” Danila Kiša nalazi ključnu rečenicu da doktor „zna da je ljudsko telo izvan duhovnih funkcija, izvan duše i morala samo probavna mašina”. Drugim rečima, čovek bez dostojanstva je sopstvena karikatura – te Bošnjakova slika ima višeslojna značenja. Likovi na njoj zaista postaju karikature po onome šta izgovaraju – nesuvisle fraze – dok zajedno sa Titom, to jest s dr Tulpom, gledaju leš – metafora zemlje koje više nema.
Bošnjak na izložbi ima još jedan video rad: na njemu su snimljena groblja, čak i ateističko, ali tako što su na nadgrobne ploče „nalepljeni” monitori sa „smetnjama na vezama”. Drugim rečima, mrtva usta ne govore, ali njihove negdašnje reči i dalje prave pometnju među živima. Rad Radenka Milaka pak kroz seriju slika kao pitanja i odgovora „A šta ste još videli? – Nisam mogao videti sve!” poziva se na fotografiju američkog fotoreportera Rona Haviva, koji je na samom početku rata u Bijeljini zabeležio kako Arkanov vojnik brutalno nogom udara ženu koja leži na trotoaru.
Reč je o fotografiji koja je obišla svet, a konkretno u ovom slučaju, s porukom kako se „medijski posredovanim prikazima manipuliše kao oružjem za nastavak rata drugim sredstvima između suprotstavljenih strana, jednoznačno i kolektivno redukovanih na uloge žrtvi i zločinaca”, primećuju Antonija Majača i Ivana Bago u pratećem tekstu.
Kiseo je osmeh koji gledalac ponese sa ove izložbe – iako mu ga „Čas anatomije” izmami. Naravno, ne zbog radova, koji su vrlo rečiti, pa čak i smeli s obzirom na prikazane „junake”, već zbog stvarnosti opterećene prošlošću u kojoj, „i nakon 17 godina od uspostavljanja nezavisnosti – objašnjava Bošnjak – nedostaju suštinski preduslovi za stvaranje suverene demokratske države: podela države određena Dejtonskim sporazumom koči procese donošenja političkih odluka, međunarodna zajednica se ne odriče svog protektorata prema državi, a društvo se i dalje deli na osnovu etničke pripadnosti. Na nacionalne, etničke i verske razlike još uvek se gleda kao na prepreke, a ne kao na prednosti”.
Izložba „Estetizacija politike” je primer kako se društveni trenutak (koji istina traje čitavu večnost) može pretočiti u umetnost s univerzalnim pitanjem: ima li kraja ljudskoj gluposti, bahatosti i aroganciji?
Radenko Milak
– Rođen 1980. u Travniku.
– Završio Akademiju umetnosti u Banja Luci, smer slikarstvo.
– Direktor Centra za vizuelne komunikacije „Protok” i Bijenala savremene umetnosti „SpaPort”.
– Magistrirao na FLU u Beogradu 2006.
– Misija „Protoka” je oživljavanje lokalne umetničke scene, a njen rezultat Bijenale
Više na: http://www.milak.net/ i http://www.protok.org
Igor Bošnjak
– Rođen 1981. godine u Sarajevu.
– Autor međunarodne platforme za savremenu umetnost www.namaTRE.ba
– Diplomirao slikarstvo na Akademiju likovnih umetnosti u Trebinju, 2005. godine – Sada na II godini doktorskih studija pri Rektoratu Univerziteta Umetnosti u Beogradu.
– Asistent na ALU u Trebinju.
Više na: www.igorbosnjak.com, www.bgartmap.com