14. decembar 2011. godine
Danas
Autor: SANELA KESEGI
Rubrika: Obrazovanje
Dokle se stiglo sa vraćanjem univerzitetskih zadužbina i fondova u Beogradu
Samo dve beogradske opštine – Stari grad i Vračar prenele pravo korišćenja i upravljanja zadužbinama
Iako je između dva svetska rata Univerzitet u Beogradu bio među tri najbogatija u Evropi, danas koristi samo 11 zadužbina i dva fonda. Kada bi se Univerzitetu vratile nekretnine, zgrade, šume, rudnici zlata koje su zadužbinari zaveštali za dobrobit visokog obrazovanja njegova imovina bi iznosila više od milijardu dolara.
– Pedesetih godina prošlog veka, većina imovine Univerziteta je nacionalizovana. Loša zakonska rešenja posle Drugog svetskog rata dovela su do toga da se zadužbinarstvo zanemari i da njegov razvoj zastane. U periodu od 2000. do 2011. godine, nacionalizovana imovina je evidentirana te je Direkciji za imovinu Republike Srbije podneto više od 70 zahteva za vraćanje imovine Univerziteta, zadužbina i fondova – kaže za Danas Jasmina Kabadaja, rukovodilac sektora Univerziteta u Beogradu za investicije, upravljanje imovinom Univerziteta, zadužbina i fondova.
Prema njenim rečima, samo dve beogradske opštine – Stari grad i Vračar prenele su pravo korišćenja i upravljanja na zadužbinama koje se nalaze na njihovoj teritoriji.
– Sada samo osam zadužbina ostvaruje prihode, sve ostale su upisane u registar Ministarstva kulture, otvoreni su im računi te su dobile status pravnog lica. Opštine koje su vratile imovinu delimič no su dale stanove u otkup, te je vraćen samo manji, neotkupljeni deo stanova u zgradama sa poslovnim prostorom. Ostale opštine nisu htele da izvrše prenos.
Univerzitet sada vodi sporove za zaštitu imovine zadužbina i poništenje rešenja o otkupu u zaduž binarskim zgradama – objašnjava Kabadaja.
Ona kaže da bi se imovina univerzitetskih zadužbina zaštitila od privatizacije upućeni su i dopisi Vladi Republike Srbije, Agenciji za privatizaciju i svim ministarstvima.
– Bogati dobrotvori, neretko i nepismeni, poklanjali su imovinu svom narodu, svesni da su pismenost i prosvećenost najjače oružje i uslov opstanka. Zaveštavali su stečenu imovinu kako bi pomagali školstvo, privredu, zdravstvo i kulturu – kaže naša sagovornica.
Najveći dobrotvor Univerziteta u Beogradu je Luka Ćelović Trebinjac, a jedna od najpoznatijih stranih donacija je Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković“, koja je sazidana sredstvima Karnegijeve fondacije.
Zgrada Rektorata na Studentskom trgu 1, čiji je darodavac kapetan Miša Anastasijević, čuveni beogradski trgovac solju i brodovlasnik, najpoznatija je građevina zaveštana Univerzitetu, a ujedno i jedna od najlepših palata u gradu. Tu je od 1863. godine bila Velika škola, a od 1905. godine, sada već više od 140 godina Univerzitet u Beogradu.
Tu su i dragocene arheološke, numizmatičke i umetničke zbirke, raritetne knjige i herbar, vredni književni fondovi.
Univerzitet čini velike napore da sačuva imovinu i da obnovi duh zadužbinarstva, imajući na umu reči našeg nobelovca Ive Andrića da „Veliki ljudi umiru dva puta, jednom kada zauvek nestaju sa zemlje, a drugi put kada propadnu njihove zadužbine“.
Antrfile: Poklanjale i vladarske porodice
I vladarske porodice su darivale Univerzitet, te je kraljica Natalija Obrenović poklonila 9.000 hektara šume – jugozapadni deo Majdanpečke državne domene, naselje Debeli lug i rudnik Blagojev kamen, za koji je vezana jedna lepa priča. Jednom prilikom kada je Milan Obrenović hteo da protera kraljicu Nataliju iz Srbije, studenti i profesori su stali ispred kočije u kojoj je bila kraljica i vratili je u dvor. Posle smrti kralja Aleksandra i Drage Mašin, Natalija je nasledila tu domenu i poklonila je Univerzitetu. Kralj Milan Obrenović poklonio je botaničku baštu koju sada koristi Biološki fakultet, a kralj Aleksandar I Karađorđević zgradu u kojoj je i danas Studentski dom.